Energetska obnova: tko je na redu?
Zagreb je od 2015. do 2024. potrošnju toplinarstva smanjio za 9,4 posto, a plina za svega 0,7 posto. Gradski atlas potrošnje pokazuje i gdje se po kvadratu zgrade troši dvostruko više od gradskog prosjeka — i tko bi po tome trebao biti prvi na redu za obnovu.
Grad Zagreb objavljuje atlas potrošnje energije i vode po 17 gradskih četvrti i 218 mjesnih odbora: toplinarstvo, struju i vodu za 2011. te od 2015. do 2024., a plin tek od 2015. Uz apsolutne brojke atlas nosi i procijenjenu specifičnu potrošnju — kilovatsate godišnje po kvadratu površine priključenih zgrada. To je najbliže što javni podaci dolaze odgovoru na pitanje iz naslova: gdje zgrade troše najviše, pa bi im energetska obnova najviše vrijedila.
Odmah pošteno: atlas nema energetske certifikate ni razrede, nema pojedinačne zgrade, nema javne objekte kao zasebnu kategoriju i nema godinu gradnje. Zato ovdje nema ljestvice "najlošijih škola" ni veze između starosti zgrada i potrošnje — to se iz ovog izvora ne može izračunati. Ono što se može: rangirati kvartove po potrošnji grijanja po kvadratu i pogledati kome je od 2015. pala, a kome narasla.
Grad kao cjelina troši gotovo isto kao 2015.
Ako je masovna energetska obnova negdje ostavila trag u ukupnim brojkama, u ovom se atlasu ne vidi. Potrošnja plina u cijelom gradu 2024. iznosila je 3,28 milijuna MWh — svega 0,7 posto manje nego 2015. Struja je na praktički istoj razini (+0,1 posto), voda također (+0,4 posto).
Jedino toplinarstvo pada: s 1,45 milijuna MWh 2015. na 1,32 milijuna 2024., ukupno minus 9,4 posto. Plin je pritom imao vrhunac 2020. i 2021. (oko 3,71 milijuna MWh), a zatim u energetskoj krizi pao gotovo 13 posto u jednoj godini — što govori da na potrošnju snažno djeluju cijene i zime, ne samo stanje zgrada.
Tko najviše troši po kvadratu
Za svaki mjesni odbor odredili smo dominantni nosilac grijanja — toplinarstvo ako je njegova potrošnja 2024. veća od plinske, inače plin — i gledali njegovu specifičnu potrošnju. Nakon izbacivanja nepouzdanih vrijednosti ostalo je 185 mjesnih odbora s brojkom kojoj vjerujemo dovoljno za rangiranje.
Na vrhu su: Pongračevo s 251,5 kWh po kvadratu (toplinarstvo), Kozari putevi s 246,5 (plin), mjesni odbor Gornja Dubrava s 232,8, Planina Donja s 227,1, Sesvetski Kraljevec s 218,3, Gupčeva zvijezda s 217,1, Ferenščica s 211,9 i Malešnica s 211,7. Ako bi se lista čekanja za obnovu slagala po ovim podacima, to su kandidati.
Za mjerilo: od 185 rangiranih mjesnih odbora, 107 (58 posto) troši između 100 i 150 kWh po kvadratu godišnje, 30 posto je ispod 100, a samo 22 (12 posto) iznad 150. Vrpce su naše, orijentacijske — nisu energetski certifikatni razredi i ne treba ih tako čitati.
Najveća specifična potrošnja grijanja po kvadratu (2024.)
| Kvart | Četvrt | Nosilac | kWh/m² (2024.) |
|---|---|---|---|
| Pongračevo | Trešnjevka - sjever | Toplinarstvo | 251,5 |
| Kozari putevi | Peščenica - Žitnjak | Plin | 246,5 |
| Gornja Dubrava | Gornja Dubrava | Plin | 232,8 |
| Planina Donja | Sesvete | Plin | 227,1 |
| Sesvetski Kraljevec | Sesvete | Plin | 218,3 |
| Gupčeva zvijezda | Gornji grad - Medveščak | Plin | 217,1 |
| Ferenščica | Peščenica - Žitnjak | Plin | 211,9 |
| Malešnica | Stenjevec | Plin | 211,7 |
| Goranec | Sesvete | Plin | 194,0 |
| Vugrovec | Sesvete | Plin | 187,8 |
Rang obuhvaća 185 od 218 mjesnih odbora s dovoljno pouzdanom potrošnjom za rangiranje (isključeni ekstremi i vrlo mala potrošnja); vrpce potrošnje su orijentacijske, NE energetski razredi — atlas certifikate ne sadrži.
Gdje je potrošnja pala — i gdje je porasla
Najveći pad specifične potrošnje od 2015. do 2024. imaju Žitnjak (−62,8 posto, s 57,0 na 21,2 kWh/m²), Petruševec (−60,2 posto), Lanište (−55,2 posto, s 255,9 na 114,7) i Dubrava-središte (−51,9 posto). To je indicija obnove ili promjene potrošača — ali samo indicija: pad miješa učinke obnove, blažih zima i cijena energije, a podaci nisu klimatski korigirani. Pad potrošnje nije dokaz obnove, kao što ni korelacija nije uzročnost.
Na drugoj strani, najveći rast imaju Gajec (+92,7 posto), Kozari bok (+77,3 posto) i Hrvatski Leskovac (+70,5 posto). Kod Kozarog boka i Hrvatskog Leskovca rast kreće s vrlo niske baze (19,4 odnosno 16,6 kWh/m²), pa vjerojatnije govori o novoj gradnji i priključcima nego o propadanju zgrada. Zabrinjavajući je Sesvetski Kraljevec: +54,6 posto, na 218,3 kWh/m² — i visoka razina i rast.
Najveći pad specifične potrošnje grijanja (2015.–2024.)
| Kvart | Četvrt | Promjena 2015.–2024. | kWh/m² (2015.) | kWh/m² (2024.) |
|---|---|---|---|---|
| Žitnjak | Peščenica - Žitnjak | −62,8 % | 57,0 | 21,2 |
| Petruševec | Peščenica - Žitnjak | −60,2 % | 110,4 | 43,9 |
| Lanište | Novi Zagreb - zapad | −55,2 % | 255,9 | 114,7 |
| Dubrava - središte | Gornja Dubrava | −51,9 % | 184,3 | 88,7 |
| Glavnica Donja | Sesvete | −42,8 % | 268,9 | 153,8 |
| Ružmarinka | Maksimir | −42,6 % | 230,0 | 132,0 |
| Stenjevec - sjever | Podsused - Vrapče | −38,4 % | 219,0 | 134,8 |
| Cvjetni trg | Donji grad | −37,7 % | 159,3 | 99,2 |
| Malešnica | Stenjevec | −35,8 % | 329,7 | 211,7 |
| Luka | Sesvete | −35,4 % | 216,4 | 139,7 |
Pad potrošnje nije dokaz obnove — miješa učinke obnove, blažih zima i cijena energije; podaci nisu klimatski korigirani.
Najveći rast specifične potrošnje grijanja (2015.–2024.)
| Kvart | Četvrt | Promjena 2015.–2024. | kWh/m² (2015.) | kWh/m² (2024.) |
|---|---|---|---|---|
| Gajec | Sesvete | +92,7 % | 67,5 | 130,1 |
| Kozari Bok | Peščenica - Žitnjak | +77,3 % | 19,4 | 34,4 |
| Hrvatski Leskovac | Novi Zagreb - zapad | +70,5 % | 16,6 | 28,3 |
| Borongaj - Lugovi | Peščenica - Žitnjak | +58,4 % | 83,9 | 132,9 |
| Sesvetski Kraljevec | Sesvete | +54,6 % | 141,2 | 218,3 |
| Prekvršje | Sesvete | +49,1 % | 75,9 | 113,2 |
| Budenec | Sesvete | +43,2 % | 91,5 | 131,0 |
| Vidovec | Podsljeme | +38,2 % | 102,5 | 141,7 |
| Stari Retkovec | Donja Dubrava | +36,3 % | 46,6 | 63,5 |
| Vugrovec | Sesvete | +31,8 % | 142,5 | 187,8 |
Trend računamo za 184 od 218 kvartova s vjerodostojnom baznom 2015. godinom; rast s vrlo niske baze često znači novu gradnju ili priključke, ne propadanje zgrada.
Pogled po četvrtima
Po gradskim četvrtima, najvišu specifičnu potrošnju plina 2024. nominalno ima Brezovica (215,1 kWh/m²) — no ni jedan njezin mjesni odbor nije prošao naše pragove pouzdanosti, pa tu brojku čitamo s velikom rezervom. Među ostalim četvrtima prednjače Gornji grad-Medveščak (128,2) i Sesvete (124,1), a najnižu imaju Trnje (53,2) i Novi Zagreb-istok (56,2). Niska plinska brojka juga grada nije zasluga štedljivih zgrada nego toplinarstva: tamo grije Toplana, a plin služi uglavnom za kuhanje — u Sopotu plinska specifična potrošnja iznosi svega 8,1 kWh/m². Upravo zato plin i toplinarstvo nikad ne zbrajamo i svaki kvart gledamo kroz njegov dominantni nosilac.
Što nismo mogli izračunati
Tri očita pitanja ostaju bez odgovora, jer podaci ne postoje javno. Raspodjela energetskih razreda (A do G) po kvartu — atlas certifikate ne sadrži. Najlošiji javni objekti, škole i vrtići — atlas ne razdvaja javne zgrade od ostalih. Veza starosti zgrada i potrošnje — atlas nema godinu gradnje, a po mjesnim odborima je nema ni Popis 2021. Radije nemamo brojku nego da imamo krivu.
Kako smo računali i gdje smo nesigurni
Izvor je gradski atlas potrošnje (ArcGIS servisi EA_GC i EA_MO). Gradski zbroj je zbroj 17 četvrti; kontrolno smo usporedili zbroj svih mjesnih odbora sa zbrojem četvrti za 2024. i omjer je 1,0000 za plin, toplinarstvo i vodu te 0,9999 za struju. Rangiramo po specifičnoj potrošnji dominantnog nosioca grijanja; isključili smo 23 mjesna odbora s vrijednošću iznad 350 kWh/m² ili ukupnom potrošnjom ispod 1000 MWh — mahom ruralne dijelove Sesveta i Brezovice. Ti su pragovi naše uredničke granice, ne službene. Trend računamo od 2015., jer godine 2012.–2014. u izvoru ne postoje.
Glavne ograde. Jedinice (MWh, kWh/m²) su u izvoru procijenjene, ne službeno potvrđene, a specifična potrošnja je interpretacija umjerene pouzdanosti. Potrošnja obuhvaća sve potrošače — stanovanje, urede, pogone — pa kvart s puno poslovnog prostora može imati visoku brojku bez veze s kvalitetom stanova; usporedbe "po stanovniku" zato ne radimo. Niska specifična potrošnja nije dokaz učinkovitosti: u industrijskim zonama poput Resnika i Žitnjaka često znači samo da se grije nečim što atlas ne vidi. I sam atlas ima sumnjive vrijednosti: Dobri dol s 1261,6 kWh/m² uz gotovo 40 tisuća MWh potrošnje i Bartol Kašić s 487,3 fizikalno su nevjerojatni — vjerojatno je greška u površini u samom atlasu, i dodatan razlog da se sve ove brojke čitaju s oprezom. Kod trenda tražimo i vjerodostojnu baznu 2015. godinu: bez toga bi Kozari putevi, koji su 2015. imali nerealnih 581,6 kWh/m², izgledali kao najveća obnova u gradu.
Ako u svom kvartu znate zašto je brojka ovakva kakva jest — obnovljena zgrada, novi pogon, krivi podatak — javite nam.
Izvori i metodologija
- Ulaz: data/sources/energetski.json (EA_GC/EA_MO ArcGIS servisi Grada Zagreba, dohvat pipeline/energetski.py). Dominantni nosilac grijanja po MO: toplinarstvo ako je toplinarstvo_2024 (MWh) > plin_2024, inace plin; MO bez oba nosioca nema rang. Specificna potrosnja (_sp, procijenjeno kWh/m2/god po povrsini prikljucenih zgrada) dominantnog nosioca sluzi kao proxy kvalitete zgrada. Pouzdanost: _sp>350 ili ukupno<1000 MWh => iskljuceno iz rangova (urednicki pragovi). Trend = promjena _sp 2015->2024 u %. Gradski zbrojevi = zbroj 17 GC redaka (pseudo-redak 'SVE' iskljucen vec u izvoru); kontrolni zbroj MO vs GC u 'kontrolni_zbrojevi'. Postoci raspodjele: nazivnik = broj MO s pouzdanim _sp (ne svih 218).
- Podaci generirani 2026-08-09.