Gdje su zagrebačka stabla?

Krenuli smo od jednostavnog pitanja: koji kvart ima najviše drveća? Odgovor koji smo očekivali — rubni, polururalni kvartovi uz šumu — nije onaj koji su podaci dali. Po javnim stablima na tisuću stanovnika uvjerljivo vode gusti, izgrađeni kvartovi: Kozari Bok, Cvjetno naselje, Veslačko naselje.

Razlog je u tome što se ovdje ne mjeri sve zelenilo, nego samo ono javno, koje Grad održava: drvorede, parkovna stabla, zelenilo među zgradama. To je bitna ograda, ali i poanta: ovo je priča o zelenilu koje grad svjesno sadi i održava, a ono je raspoređeno vrlo nejednako.

Što katastar uopće broji

Gradski katastar zelenila sadrži 167.214 stabala, raspoređenih po 202 od 218 mjesnih odbora — pokrivenost je 92,7 posto kvartova, odnosno 98,4 posto stanovništva grada. Uz stabla, Statistički ljetopis vodi i uređene parkovne i travnate površine: ukupno 12.172.595 četvornih metara, što je oko 15,9 kvadrata po stanovniku na razini grada, te 13.732 javne klupe.

Preračunato na stanovništvo pokrivenih kvartova, gradski prosjek je oko 221 javno stablo na tisuću stanovnika.

Za 16 rubnih mjesnih odbora — među njima Demerje, Havidići, Granešina, Jezdovec i deset sesvetskih naselja — katastar nema nijedan zapis. To ne znači da ondje nema drveća; znači da gradski sustav održavanja onamo ne seže. Te kvartove nismo računali kao nulu, nego kao nepoznanicu.

Beton s drvoredima pobjeđuje

Najviše javnih stabala po stanovniku imaju: Kozari Bok (1.081 na tisuću stanovnika), Cvjetno naselje (1.009), Veslačko naselje (928), Ribnjak (884) i Martinovka (825). Trnje drži tri od prvih pet mjesta.

Na dnu su, među kvartovima s barem tisuću stanovnika: Kraljevečki Novaki (0,4 stabla na tisuću stanovnika — doslovno jedno stablo na 2.450 ljudi), Soblinec (0,9), Remete (1,0 — šest javnih stabala na 5.923 stanovnika), Oporovec (2,5) i Miroševec (2,7). Sve su to rubni kvartovi u koje katastar formalno seže, ali javnih stabala u održavanju gotovo nema — drveće koje njihovi stanovnici vide je privatno ili šumsko.

Isti obrazac vrijedi i na razini gradskih četvrti: Trnje ima 484 stabla na tisuću stanovnika, Novi Zagreb - istok 419, Peščenica - Žitnjak 353. Na dnu su Brezovica s 20 i Podsljeme s 27. Trnje je prvo i po parkovima, s 33,7 kvadrata po stanovniku, dok je Podsljeme zadnje s 1,5 — uz važnu ogradu da se Medvednica i šume tu ne broje.

Gušće naseljeno, više javnih stabala

Veza između gustoće naseljenosti i javnog zelenila protuintuitivna je, ali dosljedna. Spearmanova korelacija između gustoće i broja stabala na tisuću stanovnika iznosi 0,58; između gustoće i stabala po kvadratnom kilometru čak 0,87. (Pearsonove vrijednosti su niže — 0,23 i 0,72 — jer ih rastežu ekstremni kvartovi; rang-korelacija je zato ovdje pouzdanija mjera, a obje su navedene u podacima.)

Podijele li se 202 pokrivena kvarta na četvrtine po gustoći, medijan stabala na tisuću stanovnika raste od 23 u najrjeđe naseljenoj četvrtini, preko 78 i 263, do 186 u najgušćoj. Vrhunac je, dakle, u trećoj četvrtini: u najgušće izgrađenim kvartovima krivulja se blago spušta, jer za drvorede fizički ponestaje prostora.

Naglasak koji dugujemo čitatelju: korelacija nije uzročnost. Podaci ne kažu da gustoća stvara drveće — kažu da je javno zelenilo pretežno urbani alat, koji grad sadi ondje gdje ljudi žive zbijeno, dok se rjeđe naseljeni rubovi oslanjaju na privatno i šumsko zelenilo koje ovdje nije izmjereno.

Najgušće krošnje i gdje se sjedi

Gleda li se gustoća stabala po površini, na vrhu su Janko Matko sa 7.718 stabala po kvadratnom kilometru, Cvjetnica s 5.974 i Utrine s 5.572 — kvartovi u kojima je krošnja praktički dio arhitekture.

Kod klupa je raspon gotovo šesterostruk: Donji grad ima 31,7 klupa na tisuću stanovnika, Podsljeme 5,5.

Što nismo mogli izračunati

Htjeli smo prikazati i koje vrste stabala prevladavaju po kvartu. Nismo mogli: nijedan nama dostupan izvor ne sadrži vrste — katastar iz kojeg crpimo brojke daje samo broj stabala po kvartu, bez atributa vrste. Radije nemamo tu tablicu nego da je izmislimo.

Kako smo računali i gdje smo nesigurni

Broj stabala dolazi iz gradskog katastra zelenila, parkovi i klupe iz Statističkog ljetopisa Grada Zagreba (tablica uređenih javnih zelenih površina po četvrtima), a stanovništvo iz Popisa 2021. Stope smo računali tako da brojnik i nazivnik dolaze iz istog reza podataka: kvartovi bez zapisa u katastru ne ulaze ni u jedno ni u drugo. Kontrolni zbrojevi se slažu: zbroj stabala po kvartovima daje ukupnih 167.214, zbroj parkovnih površina i klupa po četvrtima poklapa se s redom "Ukupno" u Ljetopisu, a zbroj stanovnika 218 kvartova jednak je zbroju 17 četvrti.

Ograde koje treba znati:

Katastar mjeri samo javno zelenilo u gradskom održavanju. Privatni vrtovi, dvorišta i šume — uključujući Medvednicu — nisu u njemu. "Malo stabala u katastru" znači malo javnih stabala, ne nužno malo drveća: Remete ili Podsljeme u stvarnosti su znatno zeleniji nego što ove brojke sugeriraju.

Šesnaest rubnih kvartova nema podatak, i to nije nula. Katastar onamo ne seže, a upravo su to najzeleniji rubovi grada — tretirati ih kao kvartove bez drveća dalo bi apsurdno obrnutu sliku, pa smo ih izostavili iz svih stopa.

Mali kvartovi napuhuju stope. Nekoliko stotina stanovnika u nazivniku može stopu učiniti spektakularnom, pa smo ljestvice provjerili i u varijanti samo s kvartovima od najmanje tisuću stanovnika — vrh ljestvice ostaje isti.

Parkovne brojke za cijelu četvrt vrijede za sve njene kvartove, jer Ljetopis ne objavljuje razdiobu po mjesnim odborima. Travnate površine dio su parkovnih, pa se ne zbrajaju.

Snimke nisu iz iste godine: katastar stabala dohvaćen je 30. srpnja 2026., Ljetopis opisuje stanje 2024., a stanovništvo je iz Popisa 2021. Uspoređujemo najbliže dostupne službene snimke, ne isto vremensko stanje. Ako primijetite da nešto više ne stoji, javite nam.